Edukacija 5: Komunikacija i odnosi s javnošću u kulturi

Autorica: Sanja Baković

Prezentacija na temu „Komunikacija i odnosi s javnošću u kulturi“ održana je 2. veljače 2019. godine u okviru modula „Edukacije sudioničkog upravljanja u kulturi“, u Vijećnici Općine Šolta, u Grohotama. Prezentaciju je održala Sanja Baković, dipl. novinarska s dugogodišnjim iskustvom rada u medijima, odnosima s javnošću i sudjelovanju i kreiranju kulturnih projekata.

U uvodnom dijelu obrazloženi su temeljni pojmovi kako što su to odnosi s javnošću koji se definiraju kao promišljena, planirana i namjerna komunikacija persuazivne naravi, s dvosmjernim odnosom komunikatora i publike. Definirana je i javnost kao totalitet ljudi zainteresiranih za javne teme i opće dobro, dok je kultura ukratko definirana kao djelatnost oplemenjivanja i  njegovanja duha.

U početnom dijelu diskutirali o tome tko su ljudi koji dolaze na kulturna događanja te tko su ljudi koji ne dolaze na kulturna događanja, koji su motivi onih koji dolaze i razlozi onih koji ne dolaze, te što je to što kultura nudi u odnosu na druge djelatnosti, primjerice sport. U okrutnim vremenima nema mjesta za vrijednosti kao što su humanizam, napredak, solidarnost, propitivanje čovjekove nutrine, razvoja univerzalnih vrijednosti, a to je upravo ono što kultura potiče i razvija. Upravo u tom smislu se često spominje izjava Hermanna Göringa, visokog dužnosnika u vrijeme nacionalsocijalističke Njemačke „kad čujem riječ kultura, hvatam se za pištolj“. Ova mitska izjava vrijedi i u današnjem vremenu kada je polje komunikacije nadasve zahvaćeno novim metaforičkim pištoljem kojeg predstavljaju estradizacija i senzacionalizam, te se stalno pitamo i istražujemo može li kultura naći svoje mjesto u javnom prostoru.

Zašto kultura uopće treba odnose s javnošću? Kultura kao specifična vrsta javnog djelovanja u brojčanom je smislu uvijek interesirala manji broj ljudi u odnosu, na recimo, sport, politiku i estradu, te stoga svaki novi projekt, događaj ili platforma trebaju odnose s javnošću čak i više od ostalih modusa javnog djelovanja.

U predavanju smo dotakli interno i eksterno komuniciranje. Interno komuniciranje bilo bi komuniciranje među svim dionicima procesa, prije nego što se s nekim projektom, kampanjom ili događanjem krene prema javnosti. Eksterno komuniciranje stupa na snagu kada su projekt, kampanja ili događaj pripremljeni, te kreće prema vani (medijima i javnosti) kroz PR alate koje čine: press konferencije, priopćenja, društvene mreže, newslettere, promo-materijale ect.

Postavlja se dodatno pitanje kakvu poruku šaljemo o nekom projektu u kulturi? Važno je dobro objasniti o čemu naš projekt govori, paziti da to kažemo na atraktivan način, razmotriti kojoj se publici obraćamo, kako se obraćamo postojećoj publici, te kako bismo mogli privući novu publiku.

Neformalni i „gerilski“ načini komuniciranja – svakako je dobro koristiti neformalne načine komuniciranja, primjerice informiranje prijatelja i znanaca o događanjima osobno, telefonom, putem sms-a, kao i gerilske načine komuniciranja, recimo ostavljanje plakata i grafita na neobičnim mjestima, ili izvođenje nekog neočekivanog ciljanog performansa.

Možemo li bez medija? Činjenica je da se danas nije dogodilo niti vidjelo ako nije bilo u medijima ni na društvenim mrežama. Izazov je kako „natjerati“ medije da prenesu, objave ili tematiziraju vijest iz kulture? Odgovor je u zanimljivom predstavljanju teme i projekta, redovitom obavještavanju kao i održavanju interesa i redovitom komuniciranju s medijima.

Krizno komuniciranje nije tako često u kulturi, iako, komunikacije su nepredvidiva i dinamična djelatnost, i sve je moguće. Krizno komuniciranje provodi se kada se pogrešno protumači javnosti poslana poruka, te stvari pođu krivo, a posljedice su narušeni ugled osobe, tvrtke, organizatora ili projekta. U krizi je važno da uvijek koristimo 4 glavna elementa: brzina  (izaći pred javnost, press konferencija, priopćenje za medije), istinitost (bez skrivanja  informacija), objašnjavanje šire slike nastalog problema, korištenje nekonfliktnog i suosjećajnog stila komunikacije. Prilikom krize prvo okupljamo tim koji će rješavati krizu, uz podjelu odgovornosti i dogovor strategije, prateći situaciju dok kriza ne završi slanjem pozitivne poruke.

Tko su sve dionici projektnog i komunikacijskog procesa? Tijekom radnog procesa provođenja projekta, radni tim razmatra tko su sve dionici procesa izrade projekta, a to su osim radnog tima koji kontinuirano radi na projektu/ideji, udruge, lokalna samouprava, kolege koji rade na sličnim projektima i, umjetnici, institucije. U komunikacijskom procesu važno je u radnom timu izdvojiti tko je PR osoba za komunikaciju s medijima i javnošću (ili se unajmljuje neka vanjska agencija koja će odraditi PR), te odrediti ciljanu publiku i PR alate.

Financiranje i sponzorstva– u budžetu projekta ili kampanje uvijek je dio budžeta predviđen za komunikacije i odnose s javnošću u smislu plaćanja PR  osobe ili vanjskih profesionalaca koji će odraditi komunikacijski posao. Posao marketinga i oglašavanja nije posao odnosa s javnošću, te je riječ o dvije različite vrste djelovanja i posla. Odnosi s javnošću nisu isto što i oglašavanje, no nisu besplatni jer profesionalce valja platiti za posao komunikacija. Budžetiranje projekta koje nije tema ovog izlaganja obično se odvija na temelju novca dobivenog na natječaju određenih institucija, novcu dobivenom od EU projekta, novcu dobivenom iz crowd funding kampanje, sponzorstvu privatnih pravnih osoba, kompanija ili korporacija, kao i na temelju privatnih izvora ili donacija.

Poruka za kraj: „nema spavanja, samo sanjanja (kao i djelovanja u skladu sa snom)“. Primjerice, ako radimo neki novi projekt, ne ispuštamo ga iz ruku, stalno smišljamo putem nove karike, nadograđujemo ga i mijenjamo po potrebi, mijenjamo i strategiju ako je potrebno, budni smo, živi i prisutni!


Associations Solta Music Choir has upgraded its privacy statement and so-called. cookies in accordance with the new European regulation from the Universal Declaration of Human Rights (GDPR). We use cookies on our website to provide you with a service, analyze usage, ensure availability and system functionality, which we could not provide without using cookies. By continuing to use our website, you agree to receive cookies. More about cookies and your privacy can be found at the link \\\"Privacy Policy\\\".
Prihvaćam uvjete Izjava o privatnosti