Edukacija 5: Uloga lokalne zajednice u razvoju sudioničkog upravljanja

Autori: Antonia Kuzmanić i Goran Biličić

Primjeri modela upravljanja: Centri za mlade

Krajem 2018. godine Info zona je provela analizu usluga, programa i modela upravljanja pet Centara za mlade u Hrvatskoj – u Zaprešiću, Samoboru, Zagrebu, Karlovcu i Dubrovniku. S obzirom na različita iskustva, izazove i modele upravljanja primjeri navedenih Centara za mlade mogu poslužiti kao podloga za promišljanje o realizaciji Društveno-kulturnog centra (DKC), odnosno iznalaženje optimalnog modela upravljanja.

DKC ima širu publiku od Centara za mlade, no u kontekstu realizacije DKC-a na otoku Šolti i specifičnog položaja mladih na otocima, svakako bi se u društvenoj komponenti DKC-a trebalo pronaći mjesta za usluge i programe koje nude Centri za mlade. Aktivnosti analiziranih Centara za mlade, u većoj ili manjoj mjeri, su: izložbe, nastupi, edukacije, predavanja, tematska druženja i savjetovališta. 

Centar za mlade Dubrovnik primjer je kada Grad političkom odlukom dodjeljuje gradski prostor udrugama. Grad Dubrovnik i udruge rade na optimalnom modelu upravljanja te razmatraju mogućnost osnivanja zadruge ili nove udruge, civilno-javnog partnerstva ili opciji da jedna udruga vodi Centar i realizira ga u partnerstvu s više udruga, no prostor trenutno koriste četiri udruge (udruga Maro i Baro kao voditelj Informativnog centra za mlade koordinira prostorom, a ostale tri udruge u prostoru realiziraju dio svojih aktivnosti), dok druge udruge terminski koriste prostor. Voditelj Informativnog centra za mlade, koji je zaposlenik udruge Maro i Baro, zapravo je i voditelj Centra za mlade. 

Spomenuti gradski prostor ima tri manje prostorije od čega je jedna multifunkcijska dvorana i nalazi se u stadionu Gruž. Grad plaća režije i održavanje, a internet i telefon plaća Udruga Maro i Baro kroz projekt informativnog centra za mlade. Opremu prostora osigurale su udruge kroz svoje projekte.

Grad je financirao uređenje prostora, financira aktivnosti Informativnog centra za mlade putem godišnjeg natječaja, a na taj se način financiraju i ostale aktivnosti. Razmatra se mogućnost da Grad financiranje projekata udruga usmjeri u jedan javni poziv koji bi imao veći iznos za financiranje Centra za mlade.  

Primjer Centar za mlade Grabrik u Karlovcu još je jedan primjer kada Grad udrugama prepušta upravljanje Centrom i osigurava dio financiranja, no Grad Karlovac razradio je transparentu proceduru dodjeljivanja i prostora i financijske podrške.  Karlovačka udruga Carpe Diem u partnerstvu s više udruga putem natječaja Grada koristi trogodišnje financiranje i prostor u kojem realizira Centar za mlade. Imaju voditelja Centra za mlade koji je zaposlenik udruge Carpe Diem te koordinatora Centra za mlade, koji je zaposlenik partnerske udruge. 

Za gradski prostor koji lokacijom i veličinom odgovara potrebama, udruga ne plaća najam, a plaća održavanje i režije. Grad Karlovac financirao je uređenje prostora i dio opreme te kroz natječaje za trogodišnje financiranje financira manji dio hladnog pogona. Ostatak financijske konstrukcije moraju zatvoriti same udruge koje vode Centar, putem drugih natječaja. 

Samoborski Centra za mlade Bunker primjer je kada ključnu ulogu ima gradska javna ustanova – Pučko otvoreno učilište Samobor (POU). POU je na korištenje dobilo stari vojni objekt te zaposlenici POU koordiniraju programom i prostorom. Prostor je za terminsko korištenje otvoren i drugim udrugama za mlade. Namjeravaju zaposliti i voditelja Centra, a već imaju referenta za mlade (osobu koja direktno radi s mladima), tehničara i čistačicu, vanjske suradnike i volontere – svi zaposleni su zaposlenici POU.

POU je gradska ustanova pa ne plaća najam gradskog prostora, a i režije i održavanje se financiraju iz gradskog proračuna. Prostor ima veliku multifunkcijsku dvoranu za druženja, edukacije, konferencije i zabave, manji izložbeni prostor, prostoriju za učenje i rad na računalima.

Grad je financirao uređenje prostora i opremu te financira program. Riječ je o POU pa nemaju mogućnosti prijave na natječaje kao udruge. Prihodi od iznajmljivanja prostora kafiću u sklopu Centra idu u gradsku blagajnu, ali se vraćaju POU za investiranje u Centar.

Centar za mlade grada Zagreba realizira udruga Zamisli i 30 partnera među kojima je i Grad Zagreb. Udruga Zamisli, koja realizira informativni centar za mlade i klub za mlade, nositelj je projekta koji sufinancira Europska unija kroz Europski socijalni fond. Izvršni odbor projekta čine voditelj Centra i tri koordinatora aktivnosti koji su zaposlenici udruge Zamisli te Programsko vijeće koje čini voditelj Centra i 4 člana koje bira Konzorcij kojeg čine udruga Zamisli i partneri.

Programi i usluge Centra realiziraju se u privatnom prostoru u centru grada (96m2) za koji udruga plaća najam, održavanje i režije, ali razmatra se opcija da presele u veliki gradski prostoru ispod tribine stadiona u Maksimiru. I prostor i oprema i zaposlenici su financirani kroz dvogodišnji ESF projekt, tek će razraditi model nastavka financiranja. Sadržaj programa i usluga osiguravaju partneri kroz vlastite resurse.

Centar za mladež Zaprešić vodi istoimena udruga čiji je jedan od osnivača Grad Zaprešić. Udruga  Centar za mladež Zaprešić realizira aktivnosti u suradnji i partnerstvu s drugim udrugama i institucijama te kao nositelj aplicira na natječaj Grada za financiranje hladnog pogona Centra. Imaju voditelja Centra koji je zaposlenik Udruge Centar za mladež Zaprešić.

Udruga je od Grada na korištenje dobila manji gradski prostor za koji plaća održavanje i režije, ali zbog nedostatne veličine prostora, aktivnosti su uglavnom izvan prostora. Grad na godišnjoj razini putem natječaja udruzi dodjeljuje institucionalnu financijsku podršku (hladni pogon – plaće, najam, režije, oprema, održavanje…), a ostatak aktivnosti i troškova financira se iz drugih natječaja.

Antonia Kuzmanić i Goran Biličić

Uloga lokalne zajednice u razvoju sudioničkog upravljanja

Potencijali i očekivanja sudioničkog upravljanja Domom mladih

Platforma Doma mladih (PDM) je savez udruga za nezavisnu kulturnu scenu i scenu mladih koja djeluje kao zagovaračka platforma na lokalnoj razini.  

PDM djeluje od 2012., najprije kao neformalna inicijativa koja kroz zagovaranje, osnaživanje, istraživanje i aktivizam djeluje na razvoj izvaninstitucionalne kulture i umjetnosti te na sektor mladih surađujući s nizom lokalnih, nacionalnih i međunarodnih udruga, umjetničkih organizacija, saveza udruga, jedinica lokalne i regionalne samouprave te s drugim relevantnim institucijama u području kulture, umjetnosti i sektora mladih. Ciljevi PDM usmjereni su na osmišljavanje modela suupravljanja prostorom Doma mladih kako bi se riješio problem neadekvatne prostorne infrastrukture u kojoj djeluje nezavisna kultura u gradu Splitu. Dosadašnja nastojanja za uspostavljanje suupravljačkog modela nadograđena su nizom aktivnosti za povećanje vidljivosti programa Platforme, suradnju s različitim akterima kao i osiguravanjem uvjeta za uspostavljanje društveno-kulturnog centra, diskurzivnog prostora gdje se ohrabruju specifične forme dijaloga, aktivizma i djelovanja u području kulture i umjetnosti s posebnim naglaskom na uključivanje mladih.

Također, PDM usmjerava zagovaračke aktivnosti prema transparentnoj raspodijeli proračunskih sredstava za kulturu i mlade, uz provedbu edukacijskih aktivnosti kojima jača kapacitete organizacija civilnog društva koje se bave nezavisnom kulturom i/ili mladima. PDM kroz osnaživanje, zagovaranje, istraživanje i aktivizam djeluje na razvoj institucionalnog i društvenog okvira te izvaninstitucionalne kulture u lokalnom i nacionalnom kontekstu.

PDM od 2015. djeluje kao formalna udruga, odnosno savez udruga za nezavisnu kulturnu scenu i sektor mladih koja kontinuirano i aktivno surađuje s Multimedijalnim kulturnim centrom, upraviteljem zgrade Doma mladih na razvoju modela društveno-kulturnog centra čiji program uključuje umjetničke, edukacijske i istraživačke programe i prezentacije namijenjene zajednici te subverzivne i kritičke istraživačke prakse. Cilj suradnje je osmišljavanje participativnog i transparentnog modela suupravljanja prostorom radi poboljšanja uvjeta za djelovanje aktera u području nezavisne kulture i mladih.
Platformu Doma mladih čine organizacije civilnog društva iz područja suvremene kulture i umjetnosti i sektora mladih:

Društveno kulturni centar Dom mladih

Gradnja Doma mladih započela je 1974. godine, uoči Mediteranskih igara u Splitu 1979., zajedno s još nekoliko kapitalnih projekata, ali se s izgradnjom stalo i čitavih petnaest godina prostor je zjapio prazan.

1994. godine Dom su zauzeli umjetnici s alternativne scene projektom “Art Squat”, da bi Grad 1996. godine osnovao Kulturno središte mladih Split kojem daje zgradu na upravljanje do 2004., kada upravljanje preuzima Multimedijalni kulturni centar Split koji je upravitelj zgrade i danas.

Svih ovih godina prostore u zgradi koriste nezavisne udruge i umjetničke organizacije iako zgrada nikada nije dovršena. Tijekom godina, ovisno o volji lokalne vlasti i financijskim sredstvima postepeno su se uređivali prostori s ciljem postizanja barem minimalnih tehničkih uvjeta za rad, ali uređenje prostora nikada nije privedeno kraju. Promjenom vlasti, Ministarstvo kulture 2012. godine najavljuje investicijsko ulaganje sredstvima iz europskih fondova i konačno uređenje Doma mladih. Iako se Ministarstvo kulture od početka pozicioniralo kao projektni partner, Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija isto su napravili tek na proljeće 2013. godine kada se projekt obnove Doma mladih prijavio na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije koje mu je donijelo status regionalnog razvojnog projekta.

Ovaj status i daljnji nastavak izrade čitave potrebne dokumentacije za prijavu na europske fondove veliki je iskorak prema konačnom uređenju prostora i njegovom funkcioniranju kao naprednog kulturnog centra koji okuplja, producira, prezentira i educira mlade i nezavisnu kulturu i umjetnost.

Platforma Doma mladih društveno-kulturni centar vidi kao prostor u kojem će se razvijati i prezentirati suvremene umjetničke, kulturne i kritičke društvene prakse i aktivnosti i koji će svoje djelovanje i upravljanje temeljiti na participativnosti i (su)odgovornosti te inkluzivnosti. Platforma zagovara promjenu modela upravljanja prostorom jer smatramo da je došlo vrijeme za demokratičnije modele upravljanja i snažnije uključivanje građana i građanki koji bi trebali ravnopravno sudjelovati u procesima donošenja odluka i dijeliti odgovornost za upravljanje. To je jedini koncept kojim bi se omogućilo da se prostori u kulturi stave više građanima na upravljanje, jer ukoliko grad ili ustanova upravljaju, građani tu nemaju pristup osim kao pasivni korisnici

Sadržaj društveno – kulturnog centra, kako ga zamišljamo, uključuje interdisciplinarne programe iz područja: suvremene kulture i umjetnosti, kulture mladih, ali i šireg područja civilnog društva, odnosno pitanja specifična za lokalnu zajednicu Splita koja se tiču dobrog upravljanja, zajedničkih dobara, borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te zaštite ljudskih prava. Domom mladih (su)upravljali bi s ustanovom u kulturi i gradom Splitom kroz model civilno-javnog partnerstva u okviru kojeg dijelimo odgovornost za prostor, planiramo zajedničke programe i ciljeve razvoja centra, te niti jedna strana ne posjeduje moć nad drugom kada je riječ o planiranju i odlučivanju.

Kao prvi pravi pokušaj „izgradnje“ društveno-kulturnog centra u Domu mladih kojim će se upravljati kroz civilno-javno partnerstvo Platforma Doma mladih je s nizom partnera – Grad Split, Multimedijalni kulturni centar, ustanova za organizaciju kulturnih događanja, Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split, Koalicija udruga mladih i Festival mediteranskog filma Split – uspješno aplicirala na natječaj „Kultura u centru“ Europskog socijalnog fonda s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske kao provedbenim tijelima prve i druge razine. Ukupna vrijednost dobivenog projekta je 2.498.102,41 kn od čega je 85% sredstava Europske  unije. Razdoblje provedbe projekta je od 1. prosinca 2018. godine do 30. studenoga 2020. godine. 

Projekt „Gradimo Dom zajedno“, što se može iščitati iz samog naslova, nosi u sebi dimenziju suradništva, koja je nužna da bi se stvari zakotrljale u pravom smjeru. Projektom se želi ismažiti kapacitete dionika kulture grada Splita u području sudioničkog upravljanja, unaprijediti postojeći model upravljanja Domom mladih te promovirati Split i Dom kao žarište kulturne i umjetničke emancipacije kroz veću uključenost lokalne zajednice. U tijeku je adaptacija prostora (200m2), različite edukacije, izrada strateških dokumenata te provedba kulturno-umjetničkih i društvenih programa, u čije kreiranje, odabir i provedbu želimo uključiti što veći broj osoba. 

Ciljevi projekta: 

  1. Osnažiti administrativne i stručne kapacitete te umreženost javnog i civilnog sektora grada Splita u području sudioničkog upravljanja u kulturi i promovirati javnu svijest o kulturi dijaloga u donošenju politika u kulturi
  2. Unaprijediti postojeći model suradnje i upravljanja Domom mladih kroz osmišljavanje participativnog i transparentnog modela suupravljanja prostorom radi poboljšanja uvjeta za djelovanje aktera u području kulture i mladih, kao i kroz izradu Plana održivog upravljanja Domom mladih Split
  3. Promovirati Split i Dom mladih kao žarište kulturne i umjetničke emancipacije kroz veću uključenost lokalne zajednice u procese donošenja kulturnih programa
  4. Pripremiti i provesti kulturno-umjetničke i edukativne programe.

__________
Naslovna fotografija: Pokret Otoka

Associations Solta Music Choir has upgraded its privacy statement and so-called. cookies in accordance with the new European regulation from the Universal Declaration of Human Rights (GDPR). We use cookies on our website to provide you with a service, analyze usage, ensure availability and system functionality, which we could not provide without using cookies. By continuing to use our website, you agree to receive cookies. More about cookies and your privacy can be found at the link \\\"Privacy Policy\\\".
Prihvaćam uvjete Izjava o privatnosti