Edukacija 1: Pojam ‘civilno-javno partnerstvo’ i modeli suradnje

Autorica: Sonja Leboš

Prije no što razjasnimo pojam civilno-javnog partnerstva, potrebno je donekle razjasniti pojam civilnog društva.

Civilno društvo postoji još u vrijeme Austrougarske, kada se građani udružuju u razna udruženja neprofitnog karaktera. Tako nastaju i brojne važne institucije poput čitaonica, knjižnica i sl., a među najpoznatije institucije svakako se ubraja Hrvatski glazbeni zavod u Gundulićevoj ulici u Zagrebu. To ukazuje na činjenicu da se kultura često razvijala upravo iz građanskih inicijativa, ili bottom-up (odozdo), a ne top-down (odozgo) direktivom s mjesta vlasti. U vrijeme socijalizma u Socijalističkoj republici Hrvatskoj građanske organizacije zastupljene su kroz udruženja iz različitih polja javnog i društvenog života, kao što su sindikati, omladinske organizacije, izviđači, sportska društva, udruženja penzionera, lovaca, i sl.

Civilno društvo danas uključuje sve navedene povijesne modele udruživanja, pa tako i danas imamo sindikate, sportska društva, folklorna i lovačka društva i sl., no novost u odnosu na socijalističko razdoblje jest da civilno društvo u mnogim područjima preuzima funkcije koje je prije obnašala država. To se prije svega odnosi na sekundarnu zdravstvenu skrb (lige protiv raka, udruge koje pružaju logopedske usluge, fizioterapija, osnivanje hospicija i podrška terminalno oboljelima, i sl.) ali sve više i na obrazovanje u kulturi, s obzirom da nacionalni kurikulum uvelike zanemaruje kulturne potrebe pojedinaca i društva u cjelini, naročito u manjim zajednicama. Upravo zbog tog zanemarivanja kulturnih potreba od strane države, osnivaju se brojne organizacije civilnog društva koje se bave kulturom.

Osim udruga u kulturi, postoje i umjetničke organizacije, koje mogu osnivati umjetnici kojima su određene strukovne udruge (Društvo skladatelja, Društvo filmskih radnika, Hrvatsko dizajnersko društvo, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Udruženje likovnih umjetnika Hrvatske, itd.) priznale umjetnički status, te koji taj status održavaju. Opća deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda iz 1948. godine dokument je u kojem je, člankom 27. stavka 1, definirano da “svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice”. No, kao i brojne druge deklaracije, i ova ostaje mrtvo slovo na papiru ako se ljudi organizirano ne bore za svoja prava.

Upravo zbog ostvarivanja prava svakog pojedinca u hrvatskom društvu na sudjelovanje u kulturnom životu zajednice, sudioničko upravljanje je vrlo važno. Ono može pridonijeti razvoju “kulturnog pluralizma (estetskog i etičkog), kreativne autonomije, povećanju i diverzifikaciji izvora za financiranje kulture, policentričnog kulturnog razvoja, poticanju sudjelovanja i suradnje u kulturi” (Primorac i Obuljen Koržinek, 2016). Iako sam i sama djelatnica i radnica u kulturi, ne mogu se složiti s izjavama koje kulturu promatraju kao ključni element socijalne države.

Kultura može biti jedan od elemenata socijalne države, ali tu su i zdravstvo, obrazovanje i socijalna skrb, kao vitalni, odnosno ključni elementi, uz kulturu, socijalne države. Kao “glavne” kulturne aktivnosti u literaturi se često spominju odlazak u kino i čitanje knjiga. To također smatram pogrešnim, jer to bi značilo da u mjestima koje nemaju kina, nema ni kulture. Također, tvrdnje kako je grad izvorište kulture smatram oprekom i onemogućavanjem policentričnog razvoja kulture, kakav je, u zemlji maloj kao što je Republika Hrvatska, neophodan.

Što se podrazumijeva pod sintagmom “kulturne aktivnosti”? Nabrojimo samo neke: individualne ili kolektivne aktivnosti uživanja ili stvaranja filozofije, glazbe, kiparstva, književnosti, poezije, slikarstva, teatra, ili brojnih drugih vidova umjetničkog stvaranja, te promišljanja života vlastite ili drugih ljudskih zajednica. U kulturne aktivnosti također možemo ubrajati i gastronomiju, bavljenje obrtima i rukotvorstvom, pisanje ili snimanje putopisa, etnologiju i etnografiju, i brojne druge aktivnosti.

Organizacije civilnog društva (skraćenica OCD) u kulturi susreću se sa dva osnovna problema. Prvi problem je nedostatak prostora za rad OCD-a u kulturi i umjetnosti. Uzrok takvom stanju često je neiskorištenost napuštenih, zapuštenih i/ili nedovoljno kvalitetno korištenih prostora u vlasništvu RH i/ili jedinica lokalne i regionalne samouprave. Drugi problem je nedostatak sredstava za rad OCD-a u kulturi i umjetnosti. Uzrok ovom problemu često je loše upravljanje javnim resursima, njihovo neodgovorno trošenje i/ili loša raspodjela. Civilno-javno partnerstvo može biti korektiv i model za rješavanje ovih osnovnih, ali i brojnih drugih problema.

Ciljevi civilno-javnog partnerstva su:

1) izgradnja podloge za razvoj dobrog upravljanja javnim prostornim resursima;

2) otvaranje procesa donošenja odluka za sudjelovanje različitih dionika te osnaživanju zajednice za sudjelovanje u tim procesima;

3)ostvarenje pomaka od koncepta pasivnog sudjelovanja u kulturi prema najvišem mogućem stupnju aktivnog sudjelovanja, a to je sudioničko upravljanje u kulturi;

4) njegovanje, zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja.

Načini pokretanja civilno-javnog partnerstva su:

a) odozgo (inicijativom međunarodnih organizacija, zaklada, agencija i institucija te javnih vlasti;

b) odozdo (angažmanom građana, civilnog društva i drugih organizacija).

Literatura

Mušterić, Marina (2017) Povijesni razvoj trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj. Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet.

Primorac, J., Obuljen Koržinek, N. i Uzelac, A. (2018). Pristupi kulturi u hrvatskoj kulturnoj politici. Pomak prema eksplicitnijim politikama. CULPOL, Tematski dokument 5. Zagreb: IRMO

Vidović, D. i Žuvela, A. (2016). Participatory governance as a driver for inclusive cities. U: Imperiale, F. I Vecco, M., ur. 7Th Annual Research Session. ENCATC, October 5-7, Valencia, Spain. Brussels: ENCATC, str. 356-365

Vidović, Dea, ur. (2018) Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničkog upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Zaklada Kultura nova

Wilcox, David (1994) The Guide to Effective Participation. Brighton: Delta Press

__________
Naslovna fotografija: Pokret Otoka

Associations Solta Music Choir has upgraded its privacy statement and so-called. cookies in accordance with the new European regulation from the Universal Declaration of Human Rights (GDPR). We use cookies on our website to provide you with a service, analyze usage, ensure availability and system functionality, which we could not provide without using cookies. By continuing to use our website, you agree to receive cookies. More about cookies and your privacy can be found at the link \\\"Privacy Policy\\\".
Prihvaćam uvjete Izjava o privatnosti