Edukacija 2: Sudioničko upravljanje

Autorica: Sonja Leboš

Što podrazumijeva sintagma “sudioničko upravljanje”?

Moguća definicija je da je sudioničko upravljanje “dijeljenje odgovornosti u upravljanju između različitih dionika koji imaju ‘ulog u onom što se događa'” (Vidović i Žuvela, 2018).

Sljedeće pitanje koje se nameće jest: tko su ti dionici u tom procesu?

To su: lokalna administracija, javne ustanove (u kulturi), nevladine organizacije (OCD-i), predstavnici lokalne zajednice (zainteresirani građani), umjetnici i kulturni djelatnici. Sudionički model upravljanja također podrazumijeva proces davanja ovlasti i osnaživanja svih uključenih za zajedničko donošenje odluka, gdje odluke ne donosi pojedinac nego kolektiv (prema Vidović i Žuvela, 2018). Uočimo dihtomiju pojedinac-kolektiv. Kako nastaje kolektiv? Osnova je nekakav sporazum o partnerstvu. Potrebna je i određena posvećenost nekom zajedničkom cilju.

Sudioničko upravljanje kao podskup teorije upravljanja

Sudioničko upravljanje može biti promatrano i kao podskup teorije upravljanja. Kao takvo, ima za cilj prevladati demokratske nedostatke na koje nailaze politički, gospodarski, društveni, ekološki ili kulturni sustavi.

Prevladavanje demokratskih nedostataka implicira:

a) propitivanje legitimiteta i odgovornosti države;

b) otvaranje novih organizacijskih prostora;

c) preuzimanje javnih aktivnosti (kao u slučaju već spomenutih područja sekundarne zdravstvene skrbi, npr.).

Jedan od najpopularnijih oblika je zasigurno participativno budžetiranje. Nastalo je u Brazilu 1989. godine kada je vlada rada Porto Alegre u suradnjni s civilnim društvom pokrenula jednogodišnji proces donošenja odluka o proračunu, pri čemu su građani pregovarali s javnom administracijom o alokaciji sredstava za javne radove, usluge i projekte. Ta uspješna sudionička praksa brzo se proširila na druge gradove u Brazilu i širom svijeta. Osnovan uvjet za razvoj sudioničkog upravljanja i raznih mogućih modela javno-civilnih partnerstva je utvrđivanje zajedničkog cilja i agande koja nije povezana samo s pojedinim objektima,već se radi o cilju koji ima snažan utjecaj na život šire zajednice, čime se otvaraju nove perspektive razvoja lokalne kulturne politike, a posredno i nacionalne.

David Wilcox osmislio je Vodič za učinkovito sudjelovanje, u kojem se nalazi Ljestvica učinkovitog sudjelovanja. Ista podrazumijeva: – informiranje – savjetovanje – zajedničko odlučivanje – zajedničko djelovanje – pružanje podrške

Učinkoviti alat za sudioničko upravljanje u kulturi pokazao se format DRUŠTVENOG CENTRA.

Društveni centri nisu naizgled ništa novo, poznajemo ih kao Domove kulture iz 1950-ih, ili kao centre za kulturu kakvi se osnivaju tijekom 1970-ih i 1980-ih (Zagreb ima čak 13 takvih centara, raspoređenih po općinama, npr. Trnje, Trešnjevka, Dubrava, Centar, itd.). No, u oba slučaja radilo se o top-down (odozgo) dirigiranim projektima, gdje je država (ili lokalna samouprava) odlučivala o obimu i djelatnostima takvih centara.

U tom smislu, DRUŠTVENI CENTAR, kao odozdo organiziran poduhvat, jest svojevrstan novum. Ako razmotrimo postojeće inicijative za društveno- kulturne centre u RH, uočiti ćemo da je njihov profil djelovanja takav da njihov kontekst (odnosno zbroj kulturnih potreba šire zajednice) postaje njihov sadržaj. Kako se rješava problem prostora? Mogućnosti su razne: skvotiranjem, dugoročnim ugovorima o korištenju s državom ili lokalnom samoupravom, suvlasništvom, fleksibilnim korištenjem prostora, zagovaračkim kampanjama za korištenje prostora.

Kakve su karakteristike prostora potencijalnih društvenih centara? Radi se o sljedećim karakteristikama: – multufunkcionalnost – transparentan režim korištenja – usaglašavanje režima održavanja

Kako bi društveni centri (pro)funkcionirali, praksa je pokazala da je umrežavanja OCD-a osnovno polazište. Tako nastaju platforme i savezi OCD-a koje se okupljaju oko zajedničkog cilja. Ključan zadatak platforme ili saveza jest regulacija interesa članica u odnosu na zajedničke resurse. Iz toga proizlaze i aktivnosti platforma i saveza, koji se kreću u rasponu od organizacije umjetničkih aktivnosti (u obliku, npr., festivala), razvoj društvenog poduzetništva, te programsko upravljanje zajednički prostorom. Platforme i savezi često podrazumijevaju multi-, odnosno inter- ili pak trans- disciplinarnost, tj. suradnju aktera različitih profila.

Modeli sudioničkog upravljanja počivaju na konvergenciji trojakog interesa:

1) interese lokalne samouprave

2) interes platformi ili saveza

3) interes šire zajednice građana.

Osnovne pretpostavke ta razvoj raznolikih modela sudioničkog upravljanja u kulturi, odnosno sudioničkog upravljanja društveno-kulturnim centrima podrazumijeva:

a) alokaciju odgovornosti;

b) motivaciju svih uključenih;

c) mehanizme kontrole i sankcije;

d) mrežnu strukturu;

e) funkcionalna upravljačka tijela;

f) potporu lokalne zajednice;

g) osiguravanje resursa za djelovanje;

h) aktivno sudjelovanje svih dionika;

i) učinkovito upravljanje konfliktima.

Primjeri inicijativa za društveno-kulturne centre su sljedeći: Društveni centar Lazareti u Dubrovniku, Društveni centar Čakovec u Čakovcu, Društveno-kulturni centar u Karlovcu, Molekula u Rijeci, Društveni centar Rojc u Puli, Dom mladih u Splitu, Pogon – centar za nezavisnu kulturu i mlade u Zagrebu.

Nakon ovih više-manje teorijskih polazišta promotriti ćemo pobliže svaku od ovih inicijativa kako bismo predstavili različite praktične i političke pristupe i značenja upravljanja u različitim društvenim sredinama, kako bismo iznjedrili nove ideje za integraciju tih praksi u postojeće okvire razvoja kulture na otoku Šolti. U tom smislu, za svaku od ovih inicijativa istaknuti ćemo ono što smatramo da može iznjedriti nove ideje za razvoj modela sudioničkog upravljanja kulturnim i materijalnim resursima na otoku Šolti.

Društveni centar Lazareti (Dubrovnik)

DC Lazareti nastaje u specifičnom okružju Dubrovnika, jedna od svega nekoliko gradova na svijetu koji ima UNESCO-ov status univerzalne vrijednosti materijalne i nematerijalne kulturne baštine.

Danas, Dubrovnik je nakon glavnog grada Zagreba, najrazvijeniji grad u RH. No, iako narazvijeniji nakon Zagreba, Dubrovnik ima najveće osobne dohotke u RH. Također, u Dubrovniku su najveća kulturna ulaganja po glavi stanovnika, a čak 30% turista posjećuje ga u kulturne svrhe, što znači da je kulturni turizam vrlo razvijena grana turizma. Pa ipak, takvo stanje stvari ima i negativne strane, a to je npr. pad broja stanovnika naspram porasta broja sezonskih radnika. Prema rezultatima istraživanja OCD-a Placa, turistički utjecaj na povijesnu jezgru veći je nego u Veneciji ili Barceloni. Kulturom u Dubrovniku upravlja Odjel za kulturu i baštinu Grada kao glavna administrativna jedinica za upravljanje lokalnim kulturnim sektorom.

DC Lazareti svoje korijene ima još u 1988. godini, kada u Lazaretima počinje djelovati Art Radionica Lazareti (ARL). U suradnji s drugim akterima, upravo ARL je glavni pokretač inicijative za DKC (društveni-kulturni centar) Lazarete. Na taj način imamo primjer prostora koji se razvija od umjetnički vođenog ka formatu društveno-kulturnog centra.

Glavni korisnici Lazareta su: ARL, Udruga DEŠA, Teatar Lero, Folklorni ansambl Linđo (ovakva korisnička struktura usporediva je sa šoltanskom situacijom).

Kako trenutno funkcionira upravljanje Lazaretima?

Putem dugoročnih ugovora o korištenju prostora između Grada Dubrovnika i pojedinih udruga, pa tako ARL ima potpisan ugovor o korištenju sve do 2025. To nije najbolji mogući, ali je svakako dobar početak razvoja sudioničkog upravljanja u kulturi.

Postojećim Planom osnivanja Društveno-kulturnog centra Lazareti, a u okviru zakonskih okvira, predviđena su tri moguća modela:

1) DKC Lazareti kao javna ustanova u kulturi (kao što je to npr. nacionalno kazalište)

2) DKC Lazareti kao javna zaklada (kao što je to npr. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva)

3) DKC Lazareti kao javno trgovačko društvo (javno trgovačko društvo može biti a) društvo osoba ili b) društvo kapitala, vidi više kod Mušterić, 2017).

Važno je napomenuti da svaki od ovih modela podleže drugačijim zakonskim okvirima.

Društveni centar Čakovec

Čakovec je grad koji stari – prosječna dob je 40,2 godine. Pa ipak, Čakovec ima vrlo razgranatu scenu OCD-a. Prema Registru udruga u RH, u Čakovcu je ukupno aktivno 471 udruga, od čega je 49 aktivno u kulturi i umjetnosti.

U Čakovcu je pokrenuta Platforma za Društveni centar Čakovec, čiji je značaj prepoznala i Međimurska županija, pa je 2015. godine potpisan tripartitni sporazum izmežu Platforme, Grada i Županije.

Nažalost, ni Grad niti Županija nisu se pridržavali preuzetih obaveza. To je stvarnost političkog kodeksa u RH, odnosno, isti ne postoji i vladaju vrlo loši oblici anarhije. No, ono što se može prepoznati kao vrlo pozitivno u čakovečkom slučaju jest raznolikost profila članica Platforme. Tako Platformu čine sljedeće članice: ACT Grupa, Centar za mlade Čakovec, Udruga Zora, Fotografija – udruga za fotografsku kulturu, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, Kulturna udruga Pokret plus, Udruga Međimurskie roke, Udruga tjelesnih invalida Međimurja, Speleološka udruga Međimurje Čakovec, MURID – Međimurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu, Multimedij – udruga za audio-vizualnu i multimedijsku kulturu.

Takva raznolikost upućuje na društvenu dimenziju centra u nastajanju. Međutim, činjenica da 70 udruga koristi prostor Barake, jedini prostor za nezavisnu kulturu u Čakovcu, a samo 11 udruga čini Platformu, očito je da je potrebno još mnogo pregovaranja da bi se dosegle potrebe šire zajednice. Opet, treba imati na umu i činjenicu da je jedna od osnivača Platforme, ACT Grupa, snažna platforma po sebi, jedno od najjačih društvenih poduzeća u Hrvatskoj koja okuplja: Autonomni centar ACT, ACT Printlab d.o.o., ACT Konto d.o.o., Centar za eko-društveni razvoj CEDRA Čakovec, Socijalnu zadrugu Humana nova, Centar za pomoć u kući Međimurske županije, Socijalnu poljoprivrednu zadrugu Domaći vrt, ACT Press d.o.o., Volonterski ured Međimurja (VUM) te knjižnicu Tabula Rasa.

Molekula (Rijeka)

Rijeka je kontradiktoran grad. S jedne strane radi se o gradu u kojem je vitalni indeks 53 (broj živorođenih na 100 umrlih), što znači da Rijeka umire kao grad. S druge strane, Rijeka je još uvijek na prvom mjestu gustoće naseljenosti u RH, s 2295 stanovnika po kvadratnom kilometru. Glavna administrativna jedinica za upravljanje lokalnim kulturnim sektorom je Odjel za kulturu Grada Rijeke.

Najvažniji akter u inicijativi za društveni centar je Savez udruga Molekula, koja je u sastavu od 6 organizacija od 2009. do 2014. godine koristila prostor nekadašnjeg poduzeća IVEX, a od 2014. godine, u sastavu od 9 članica, prostor Filodrammatice, Palaha i Hartere. Savez upravlja prostorom, a program rade članice Saveza.

Ono što je zanimljivo za Rijeku, i može biti zanimljivo za model na Šolti, razlikovanje je tri kategorije prostora: privatni, javni i zajednički prostor.

Svaka kategorija ima svoj koeficijent: privatni prostor ima koeficijent 3, javni prostor ima koeficijent 2 dok zajednički prostor ima koeficijent 1. Cijena prostora određuje se umnoškom broja kvadrata prostora s njegovim koeficijentom. Na taj način one udruge koje imaju privatnost plaćaju više, a one čiji je prostor otvoren svima, plaćaju manje.

Društveno kulturni centar Karlovac

Grad Karlovac nažalost danas karakterizira visoka nezaposlenost. Uz tp, visoko-obrazovano stanovništvo čini svega 5,3 % ukupnog stanovništva Županije.

Glavni pokretač inicijative za DKC je Savez udruga KAoperativa, a kao mjesto je prepoznat Hrvatski dom. Zahvaljujući adekvatnom upravljanju prostorom za nezavisnu kulturu u prethodnom periodu, Grad Karlovac je Kaoperativi dodijelio ugovor na dvogodišnje upravljanje (2016-2018.) s tim da Grad osigurava sredstva za režijske troškove, a KAoperativa osigurava programska sredstva. Grad Karlovac svakako želi urediti zgradu Hrvatskog doma (radi se o 2600 kvadratnih metara) te je to predvidio i kulturnom strategijom.

Arhitektonski kolektiv Platforma 9,91 napravila je dokument modela razvoja u smislu višenamjenskog objekta. No, s obzirom na gabarite i stanje zgrade, obnova će biti moguća samo uz podršku EU fondova ili sličnih izvora. Dodatni problem je što Grad Karlovac i KAoperativa njeguju različite vizije razvoja, pa je potrebno i tu pregovarati najbolja moguća rješenja za zajednicu.

Društveni centar Rojc (Pula)

Pula je osmi po veličini, a prema gustoći naseljenosti peti grad u Hrvatskoj. Etnički sastav je raznolik, a 1,88 % čine regionalno (a ne nacionalno) izjašnjeni, te čak 8,28% nacionalno neizjašnjenih stanovnika. Što se tiče lokalne strukture za upravljanje kulturom, kao jedna do aktivnosti Kulturne strategije Grada Pule, krajem 2013. godine osnovan je samostalni Upravni odjel za kulturu.

Vijeće Saveza udruga Rojc koje upravlja ogromnim prostorom bivšeg vojnog kompleksa (udruge su skvotirale prostor nakon što su ga napustile izbjeglice krajem 1990-ih), postoji od 2008. godine. Danas Rojc koristi više od 1000 korisnika dnevno, što je veliki broj čak i za recimo njemačke ili britanske okvire. Gradska uprava već izdvaja 1,5 milijuna kuna za održavanje Rojca, te pokriva sve režije osim struje. Ipak, usprkos takvom dosta povoljnom aranžmanu koji vodi ka sudioničkom upravljanju u kulturi, postoji potreba za izgradnjom čvrstog i održivog modela civilno-javnog partnerstva između Grada Pule i Saveza udruga Rojc.

Udruge koje djeluju u Rojcu bave se djelatnostima u području kulture, sporta, psihosocijalne skrbi i zdravstva, djece i mladih, skrbi o osobama s posebnim potrebama, zaštite okoliša, tehničke kulture, nacionalnih manjina i drugih djelatnosti. 2017. godine u Rojcu djeluje 111 registriranih udruga. Savez udruga Rojc osnovalo je svega 17 udruga. Dakle i ovdje se radi o kompleksnom pregovaranju među OCD-ima, s obzirom da se radi i o kompleksnoj gradskoj zajednici.

.

Dom mladih (Split)

Split je od 1979. gdine na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Povijesna jezgra Splita privlači svjetski poznate arhitekte još od doba renesanse. Također, Split raspolaže vrlo gustom mrežom kulturnih institucija, muzeja i sl. Grad Split raspisuje Poziv za javne potrebe u kulturi, o kojima više ili manje transparentno odlučuju pojedinačna vijeća. Korisnici se žale da su sredstva neprimjerena odnosno premala u odnosu na potrebe, a često stižu i sa zakašnjenjem, iako s postotkom od 10% ukupnog proračuna, Split ima među najvećim proračunima u zemlji.

Dom mladih počeo se graditi kao Dom socijalističke omladine još 1977. godine, a gradnja se potpuno obustavila 1984. godine, kada je zgrada počela propadati. 1994. godine 50-ak mladih je organizirano čistilo zapušteni Dom, te organiziralo Art Squat. 2001. godine osnovana je Koalicija udruga mladih (KUM), kao prva koalicija takve vrste u Splitu.

Danas, Platforma Doma mladih ujedno je i savez udruga za nezavisnu kulturnu scenu i sektor mladih, a trenutno broji 11 članova. Veliki pomak u uređenu Doma napravio je arhitekt Dinko Peračić, koji je u Multimedijalnom kulturnom centru Splita služio civilni vojni rok. Danas Dom mladih raspolaže središnjim izvedbenim prostorom s dvije pozornice kapaciteta od 700 osoba, multimedijalnom knjižnicom, knjižnicom slobodarske literature, glazbenim studijom i radijskom zajednicom, likovnim ateljeom, garderobom, spavaonicom, … Inicijativa za Dom mladih kao funkcionalni DKC ne postoji, međutim nedavno su Platforma doma mladih, Grad Split, Multimedijalni kulturni centar, Cluster za eko-društvene inovacije i razvoja (CEDRA), Koalicija udruga mladih i Festival mediteranskog filma podnijeli prijavu za zajednički projekt Kultura u centru, uz podršku Evropskog socijalnog fonda, što može biti dobar razvojni put ka DKC-u Splita, iako bi taj grad, zbog svoje veličine, trebao nekoliko DKC-a. O policentričnom i multilokacijskom DKC-u kao modelu moguće je razmišljati i u kontekstu otoka Šolte.

Pogon – Centar za nezavisnu kulturu i mlade (Zagreb)

Zagreb je prema najnovijim podacima najrazvijeniji grad u RH, s prosječnim godišnjim prihodom po stanovniku od 44.773 kn. Ako je to najrazvijenije, dakle prihod od cca 3.731 kn, od čega se ne da preživjeti, onda je jasno kakav je standard u RH. To je neodrživo stanje.

Kulturom je donedavno upravljao Ured za obrazovanje, kulturu i sport, a od 2018. godine Zagreb ima samostalan Ured za kulturu, a njegova prva pročelnica zbog nepravilnosti u provođenju natječaja, već je odstupila. Umjesto kao o najrazvijenim, o Zagrebu bi se trebalo govoriti kao o najkorumpiranijem zgradu RH.

Pogon – Centar za nezavisnu kulturu i mlade (Zagreb) prvi je hrvatski primjer hibridne institucije čiji su osnivači Savez za Centar za nezavisnu kulturu i mlade (danas Savez udruga Operacija Grad) i Grad Zagreb. U praksi, to znači da Grad Zagreb pokriva dijelom troškove “hladnog pogona” (neke od plaća zaposlenika te dio režija dviju lokacija na kojima je smješten POGON, od kojih je jedna stan u centru grada, a druga zgrada bivše tvornice Jedinstvo na Savi), dok se sredstva za program namiču samostalno, putem natječaja. POGON je razvio vrlo transparentan režim korištenja, koji je uz to besplatan za sve korisnike, što je izvanredno važno za razvoj nezavisne i van-institucionalne kulture.

Zaključak

Društveno kulturni centar plod je sudioničkog upravljanja u kulturi, pri čemu je s jedne strane lokalna samouprava (koja najčešće raspolaže nekim prostorom ili joj je u interesu da se neki prostor uredi) a s druge strane savez udruga. Ovisno o veličini lokalne samouprave, savez udruga može imati više ili manje članova, no važno je da je pogled usmjeren na kulturne potrebe što šire zajednice.

Analizom raznih modela civilno-javnog partnerstva te analizom lokalnih potreba u kulturi, otok Šolta ima šansu razviti vlastiti, inovativan model civilno-javnog partnerstva te se na taj način uključiti u suvremene tokove oblikovanja kulture u RH, ali i EU, kao i formirati razna partnerstva na nacionalnoj ali i međunarodnoj razini.

Literatura:

Mušterić, Marina (2017) Povijesni razvoj trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj. Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet.

Primorac, J., Obuljen Koržinek, N. i Uzelac, A. (2018). Pristupi kulturi u hrvatskoj kulturnoj politici. Pomak prema eksplicitnijim politikama. CULPOL, Tematski dokument 5. Zagreb: IRMO

Vidović, D. i Žuvela, A. (2016). Participatory governance as a driver for inclusive cities. U: Imperiale, F. I Vecco, M., ur. 7Th Annual Research Session. ENCATC, October 5-7, Valencia, Spain. Brussels: ENCATC, str. 356-365

Vidović, Dea, ur. (2018) Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničkog upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Zaklada Kultura nova

Wilcox, David (1994) The Guide to Effective Participation. Brighton: Delta Press

__________
Naslovna fotografija: Pokret Otoka

Associations Solta Music Choir has upgraded its privacy statement and so-called. cookies in accordance with the new European regulation from the Universal Declaration of Human Rights (GDPR). We use cookies on our website to provide you with a service, analyze usage, ensure availability and system functionality, which we could not provide without using cookies. By continuing to use our website, you agree to receive cookies. More about cookies and your privacy can be found at the link \\\"Privacy Policy\\\".
Prihvaćam uvjete Izjava o privatnosti